Sve što treba da znate o vitaminu C

Sve što treba da znate o vitaminu C

Šta je C vitamin?
Biološka aktivnost
Terapijska primena
Nedostatak vitamina C u organizmu
Hipervitaminoza
Preporuka za doziranje
Mogući neželjeni efekti i interakcije sa lekovima.

Šta je C vitamin?

Vitamin C ili L-askorbinska kiselina je hidrosolubilan vitamin neophodan za normalan rast i razvoj ljudskog organizma. Esencijalan je nutrijent, što znači da ga naše telo ne može sintetisati, zbog čega se mora redovno unositi izbalansiranom ishranom. Sirovo voće i povrće je najbolji prirodan izvor vitamina C. Najveće količine nalaze se u papaji, kiviju, citrusima (pomorandže, limun, grejpfrut, mandarine), jagodama, malinama, ananasu, brokoliju, crvenim paprikama, kupusu, prokelju, karfiolu, krompiru i paradajzu. Ostali izvori su dijetetski suplementi i hrana i piće obogaćeni vitaminom C (hleb, žitarice, voćni sokovi, mlečni proizvodi). Različiti faktori kao što su zagrevanje, produženo stajanje, izloženost kiseoniku i jakoj svetlosti, mogu uticati na gubitak sadržaja vitamina C u hrani zbog njegove velike nestabilnosti. Apsorpcija vitamina C u crevima je dozno-zavisna, što znači da se u toku perioda smanjenog unosa on čuva u organizmu, a pojačano se izlučuje urinom pri većem unosu.

Biološka aktivnost

Vitamin C učestvuje u ključnim metaboličkim procesima koji doprinose očuvanju vitalnosti i poboljšanju otpornosti organizma. Neophodan je za biosintezu kolagena, glavnog strukturnog proteina mnogih vezivnih tkiva, kao što su tetive, ligamenti, hrskavice, kosti, koža, krvni sudovi, rožnjača i dentin. Još jedna važna uloga vitamina C je da štiti telo od štetnih uticaja oksidativnog stresa, koji prouzrokuju slobodni radikali. Veliki broj naučnih studija ustanovilo je vezu između oksidativnog stresa i mnogih bolesti kod ljudi, uključujući moždani udar, koronarnu bolest srca, neurodegenerativne bolesti, kao i neke vrste kancera. Pored toga, adekvatan unos vitamina C može doprineti poboljšanju komponenti imunog sistema, što može ublažiti simptome i skratiti trajanje infekcija gornjih disajnih puteva. Vitamin C takođe povećava apsorpciju neorganskog nehem gvožđa i ulazi u sastav mnogih dijetetskih suplemenata koji sadrže gvožđe.

Terapijska primena

Mišljenja naučne zajednice i rezultati mnogih naučnih studija su i dalje podeljeni kada je reč o uspešnosti vitamina C u prevenciji  i lečenju mnogih zdravstvenih stanja kod ljudi. I pored toga, postoje dokazi koji ukazuju da ljudi koji kroz zdravu ishranu i dijetetske suplemente unose dovoljne količine vitamina C, imaju manju šansu da obole od srčanog i moždanog udara, bolesti perifernih arterija, hipertenzije, makularne degeneracije, astme, deficita imunog sistema i nekih vrsta kancera.

Stanja koja zahtevaju suplementaciju vitaminom C su:

  • intenzivan rast i razvoj kod dece i adolescenata
  • veliki fizički napor
  • česte infekcije gornjih disajnih puteva
  • povišena telesna temperatura
  • anemija usled nedostatka gvožđa
  • trudnoća i dojenje
  • pušenje
  • nedovoljan unos vitamina C u toku redukcionih dijeta
  • smanjena apsorpcija vitamina C u starijoj populaciji

Nedostatak vitamina C u organizmu

Hroničan nedostatak vitamina C u organizmu dovodi do pojave bolesti koja se naziva skorbut. Retko se javlja u razvijenim zemljama i najčešće je posledica neadekvatne ishrane. Neke grupe stanovništva, kao što su bebe starosti od 6-12 meseci, starije osobe, hronični bolesnici, trudnice, dojilje, pušači i alkoholičari imaju veći rizik od razvijanja nedostatka vitamina C ili hipovitaminoze. Prvi simptomi su najčešće vidljivi posle mesec dana od prestanka unošenja vitamina C i čine ih osećaj umora, razdražljivost, bolovi u zglobovima i mišićima i lako nastajanje modrica. Ozbiljniji simptomi, kao što su različite hemoragijske manifestacije (krvarenje desni, petehije, unutrašnja krvarenja), klimanje zuba, usporeno zarastanje rana, hronične infekcije, oticanje nogu i nepravilno formiranje kostiju i dentina javljaju se nakon tri meseca. Skorbut se uspešno leči primenom oralnih dijetetskih suplemenata vitamina C uz dobro balansiranu ishranu, bogatu namirnicama sa visokim sadržajem ovog vitamina. Pacijenti brzo reaguju na terapiju, uz povlačenje blažih simptoma već posle 48 sati. Hemoragijske manifestacije najčešće se zadržavaju tokom sledeće 2 nedelje, a potpuno izlečenje očekuje se nakon 3 meseca suplementacije. Ukoliko se ne leči, skorbut može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i smrti.

Hipervitaminoza

Vitamin C spada u hidrosolubilne vitamine, kod kojih su hipervitaminoze retka pojava, jer organizam brzo izlučuje urinom količinu koja mu nije potrebna. Uprkos tome, štetni nivoi vitamina C se mogu postići, i to verovatnije primenom velikih doza dijetetskih suplemenata i konzumiranjem hrane i pića obogaćenih vitaminom C, nego konzumiranjem namirnica prirodnog porekla. Zbog toga je izuzetno važno pratiti preporuke za doziranje. Propisana gornja granica unosa vitamina C za zdrave odrasle osobe je 2000mg/dan. Konzumiranje većih doza može dovesti do zakišeljavanja urina i pojave mučnine, dijareje i gastritisa. Pored toga, velike doze mogu doprineti formiranju kamena u bubregu i razvijanju trovanja gvožđem kod ljudi koji boluju od hemohromatoze. Dnevni unos vitamina C do 1000mg smatra se bezbednim i ne prouzrokuje štetne efekte na zdrave odrasle osobe.

Preporuka za doziranje

Preporuke za primenu vitamina C propisuju se od strane različitih nacionalnih agencija. Prema preporukama Saveta evropske komisije za obeležavanje prehrambenih proizvoda, preporučena dnevna doza (eng. RDA= Recommended Dietary Allowances) za vitamin C za zdrave odrasle osobe iznosi 80mg.

Međutim, primena većih doza vitamina C od RDA vrednosti opravdana je u slučajevima kao što su:

  • česte infekcije gornjih respiratornih puteva
  • intenzivan rast kod dece i adolescenata
  • veliki fizički napori
  • proces zarastanja rana
  • trudnoća
  • dojenje
  • pušenje.

Mogući neželjeni efekti i interakcije sa lekovima

Iako se smatra bezbednom supstancom kada se upotrebljava u preporučenim dozama, vitamin C može da izazove neželjene efekte u vidu dijareje, mučnine, povraćanja, grčeva u stomaku, gorušice, osipa na koži i glavobolje. Ljudi koji boluju od hemohromatoze, deficita enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze i kamena u bubregu, bi trebalo da izbegavaju megadoze vitamina C, zbog mogućnosti razvijanja ozbiljnih neželjenih efekata.

Moguće su interakcije vitamina C sa sledećim lekovima: aspirinom, paracetamolom, ampicilinom, tetraciklinima, antacidima koji sadrže aluminijum, varfarinom, fenotiazinima, barbituratima, adrenalinom, oralnim kontraceptivima i nikotinskim preparatima. Osobe koje se leče nekim od pomenutih lekova  bi trebalo da koriste vitamin C isključivo po preporuci svog lekara.

autor: mr ph Iva Majstorović, objavljeno 07. novembra 2014

 

 

vitamin-cVitamin C-500 je dodatak ishrani na bazi vitamina C, koji je neophodan za očuvanje vitalnosti i poboljšanje otpornosti celokupnog organizma. Bez dovoljne količine ovog vitamina mnoge fiziološke funkcije, kao što su rast i razvoj ili antioksidativna zaštita ne bi bile moguće. Vitamin C je esencijalan nutrijent, što znači da ga naše telo ne može sintetisati, zbog čega se mora redovno unositi izbalansiranom ishranom i dijetetskim suplementima, u situacijama kada je to neophodno.

Eko-C-vit-juniorEko C-Vit junior dražeje su dodatak ishrani na bazi vitamina C namenjene deci predškolskog i školskog uzrasta. Sadrže preporučenu dozu vitamina C od 50 mg, koja zadovoljava dnevne potrebe dece za ovim vitaminom. Dražeje su slatkog ukusa, sa 100 % prirodnom aromom pomorandže, zbog čega ih najmlađi lako prihvataju – čak i oni najizbirljiviji.