Kako raste kosa i kako je sačuvati?

Kako raste kosa i kako je sačuvati?

Nekoliko činjenica o kosi
Za početak, od čega se sastoji kosa?
Ciklus rasta kose
Uticaji starenja na izgled i rast kose (unutrašnji faktori)
Uticaj ishrane na izgled i rast kose
Uticaj lekova na izgled i rast kose
Uticaji spoljašnjih faktora na izgled i rast kose
Saveti za negu i očuvanje zdravog izgleda kose

Nekoliko činjenica o kosi

Kosa je jedno od glavnih obeležja koje nas prati još od najranijeg detinjstva. Kako rastemo, i naša kosa raste i menja se, prolazeći na tom putu kroz više različitih stadijuma. Poznato je da se svi folikuli dlake (neverovatnih 5 miliona!) na telu formiraju do 22. nedelje trudnoće, od čega se preko 100 000 folikula nalazi samo na glavi. To je ujedno i njihov najveći broj , s obzirom da naše telo nema sposobnost da proizvodi nove folikule u daljem toku života. Ono što jeste podložno promeni su boja, gustina i brzina rasta kose, a nažalost, kako starimo sve tri karakteristike vidljivo gube na intenzitetu.

Za početak, od čega se sastoji kosa?

Živi deo kose – folikul, “ušuškan” je u strukturi same kože, iz koje dobija sve potrebne hranljive sastojke preko spleta krvnih sudova smeštenih u dermalnoj papili. Pored papile, u samom korenu folikula nalaze se i matične ćelije, odgovorne za rast kose, sebacealne žlezde, koje luče sebum i mišić podizač dlake (musculus arrector pili), koji nam omogućava da se “naježimo”. Deo kose koji se vidi iznad površine kože – dlaka, ne poseduje biološku aktivnost, zbog čega se često opisuje kao “mrtva” struktura.

Glavna gradivna komponenta dlake je keratin, protein izgrađen iz dugačkih lanaca aminokiselina, u najvećoj meri cisteina. Upravo zahvaljujući ovoj aminokiselini kosa poseduje veliku količinu sumpora, koji gradi tzv. “disulfidne” veze, pružajući joj veliku čvrstinu i izdržljivost. Procenjuje se da samo jedna vlas može da izdrži težinu od oko 100g, što bi u slučaju cele kose prosečno iznosilo čak 12 tona! Količina pomenutih disulfidnih veza u samoj dlaci nameće i razlike u izgledu poprečnog preseka dlake, u velikoj meri određujući da li će kosa biti ravna, talasasta ili izrazito kovrdžava. Pa tako, ravna kosa ima pravilan, kružni oblik poprečnog preseka i mali broj disulfidnih veza, dok je kod talasaste i kovrdžave kose situacija obrnuta.

Ciklus rasta kose

Poznato je da kosa raste u ciklusima, čije je trajanje genetski determinisano.

Prva u nizu je anagena faza rasta, u kojoj se nalazi oko 90% vlasi, a uobičajeno traje od 2 do čak 6 godina. Interesantno je da upravo od trajanja ove faze direktno zavisi i dužina svih dlaka na telu. Kod kose ona traje dugo (do pomenutih 6 godina), što omogućava dlaci da duže raste i dobije na dužini, dok kod obrva recimo traje mnogo kraće (oko 4 meseca), ograničavajući na taj način njihovu ukupnu dužinu.

Posle anagene faze nastupa prelazni period prestanka rasta, označen kao katagena faza, koja traje 2 do 3 nedelje i obuhvata manje od 1% vlasi. U toku ove faze folikuli se skraćuju na 1/6 svoje dužine, odvajajući se od papile i prekidajući na taj način dotok hranljivih materija.

Poslednja nastupa telogena faza, u kojoj se nalazi 10 do 15% vlasi čiji folikuli “miruju” u periodu od 1 do 4 meseca. Za to vreme u proseku svaki dan opadne 25-100 vlasi kose, što se smatra normalnim vrednostima. To su vlasi koje se najčešće gube češljanjem ili pranjem kose. Međutim, sve što je preko tog broja tumači se kao pojačano opadanje kose i ukazuje na prisustvo nekog problema, čijem rešavanju treba ozbiljno pristupiti. Nakon završene telogene faze, folikul se ponovo spaja sa papilom (svojim izvorom hranljivih materija), čime su stvoreni uslovi za otpočinjanje novog ciklusa.

kosa rast 450

Uticaji starenja na izgled i rast kose (unutrašnji faktori)

Nekoliko glavnih obeležja kose mladih ljudi su brz rast, zadovoljavajuća gustina i dobra pigmentisanost, međutim, ulaskom u zrelije godine, sve tri navedene karakteristike vidljivo gube na intenzitetu.

Do skoro je vladalo mišljenje da je jedan od glavnih uzroka gubitka kose pojačana aktivnost DHT (dihidrotestosterona), aktivnog metabolita testosterona, međutim, novija istraživanja sugerišu da brojni drugi faktori doprinose napredovanju ovog procesa, od kojih treba pomenuti nekoliko najznačajnijih:

Nastanak tzv.”skraćenih”folikula, koji se normalno formiraju u toku telogene faze rasta dlake. Kako starimo, vreme trajanja ove faze produžava se na račun anagene faze, koja se skraćuje. Kao rezultat toga sve veći broj “skraćenih” folikula ulazi u anagenu fazu, što dovodi do nastanka tankih vlasi, koje sporije rastu. Iz tog razloga se na kosu nanose brojni regeneratori, koji dlaku oblažu lipidima i proteinima, dajući joj puniji i zdraviji izgled.

Adekvatna mikrocirkulacija na nivou folikula dlake jedan je od važnih preduslova za rast zdrave kose i predstavlja još jedan faktor koji utiče na njen gubitak. Morfološka ispitivanja kože glave i kose starijih ljudi ukazuju na deficit dotoka krvi u već oslabljene folikule, što doprinosi njihovom daljem propadanju. Takođe je otkriveno postojanje auto-imunog inflamatornog procesa oko folikula, za koji se veruje da predstavlja poslednji korak u kaskadi koja dovodi do gubitka njihove funkcionalnosti.

Redukcija potkožnog masnog tkiva još jedan je od potencijalnih faktora koji doprinose opadanju kose. Otkriveno je da upravo akumulirane ćelije ovog tkiva pružaju potporu i na taj način održavaju strukturu zdravih folikula. Stanja u kojima dolazi do naglog smanjenja ovih masnih depozita, kao što je sprovođenje rigoroznih dijeta, povezana su skoro bez izuzetka sa opadanjem kvaliteta kose.

Uticaj ishrane na izgled i rast kose

Balansirana ishrana je faktor, koji u velikoj meri utiče kako na izgled same kose, tako i na ostatak našeg organizma. Uzevši u obzir činjenicu da je kosa sačinjena u najvećem procentu iz keratina, po sastavu proteina, možemo da zaključimo da je unos proteina ključan za njeno “zdravlje“.

Posebno se preporučuje konzumiranje namirnica bogatih proteinima koji sadrže svih 9 esencijalnih aminokiselina, kao što su tuna, ćureće, pileće i teleće meso, jaja, soja, mahunarke i veliki broj mlečnih proizvoda. Pored unosa aminokiselina, kvalitetu kose doprinose i omega-3 polinezasićene masne kiseline, koje se u visokom procentu mogu naći u lanenom i ribljem ulju (posebno ulje lososa, velike haringe, sardina i bakalara), susamovom, bundevinom i čia semenu, kao i orasima i plodovima mora. Na ciklus rasta kose pored predhodno pomenutih, pozitivno utiču i namirnice bogate gvožđem, cinkom, vitaminom D i vitaminima B grupe.

Uticaj lekova na izgled i rast kose

Upotreba određenih lekova, može doprineti pojačanom opadanju kose, kao i promeni boje i teksture same vlasi, što u velikoj meri utiče na samopouzdanje. Na svu sreću, u najvećem broju slučajeva, ove promene su reverzibilne, tj. potpuno se povlače nakon prestanka uzimanja terapije. Lekovi uz čiju primenu se može očekivati povećan gubitak kose su neke grupe antidepresiva, antikoagulanasa, antimikotika, oralnih kontraceptiva, antiepileptika, antihipertenziva, retinoidi, steroidi, imunosupresivi i citostatici.

Uticaji spoljašnjih faktora na izgled i rast kose

Svakodnevne aktivnosti kao što su preterana upotreba agresivnih kozmetičkih preparata za pranje, oblikovanje ili farbanje kose, kao i učestalo izlaganje kose neprimerenoj toploti u vidu prejakih fenova ili presa za kosu, u značajnoj meri mogu oštetiti kožu glave i folikule dlake, što posebno postaje primetno ulaskom u 4. deceniju života. Zato je važno pravilno negovati kosu i poštedeti je od prezahtevnih i vrlo često nestručnih frizerskih tretmana.

Saveti za negu i očuvanje zdravog izgleda kose

Kao što je već pomenuto, pravilno balansirana ishrana jedan je od glavnih faktora od kojih zavisi izgled naše kose. Važno je istaći da je ona neophodan, ali ne i dovoljan uslov za posedovanje kose svih željenih karakteristika. To praktično znači da pored pridržavanja saveta u ishrani moramo voditi računa i o tome kako i čime kosu negujemo. Procese kao što su pranje kose, češljanje, način nošenja frizure, farbanje, sušenje, feniranje i slično, kao i odabir šampona, regeneratora ili maski ne treba shvatati olako, jer upravo od njih zavisi u kojoj ćemo meri kosu “sačuvati“ ili “istrošiti“.

Pored toga, treba voditi računa i o poreklu izvora informacija, po pitanju saveta o ishrani i nezi kose. Prednost uvek treba dati proverenim, stručnim on-line izvorima ili pisanoj literaturi, kao i medicinski obučenom osoblju iz domena nutricije, bromatologije, trihologije i dermatologije u širem smislu.

Iako ne nose sa sobom instant rešenje za čvrstinu, bujnost ili sjaj kose, racionalna upotreba dijetetskih suplemenata, uz uravnoteženu ishranu i poštovanje prethodno navedenih smernica, može u značajnoj meri uticati na povećanje kvaliteta svih obeležja zdrave i privlačne kose. U tom smislu, pozitivan uticaj mogu imati suplementi koji sadrže:

MSM (metil-sulfonil-metan) – Humana kosa sačinjena je iz vlasi u čijem sastavu su sa čak 35% zastupljene aminokiseline koje sadrže sumpor. Iz tog razloga se kao posledica deficita sumpornih donora u organizmu javlja tanjenje i krzanje vlasi. MSM (metil-sulfonil-metan) je suplement kojim se nadoknađuje sadržaj sumpora, čime se kosi vraća gustina i sjaj.

Kompleks B vitamina – Određeni vitamini B grupe, kao što su B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B12, biotin i folna kiselina, ostvaruju pozitivan efekat na nivou samog folikula dlake. Imaju značajnu ulogu u metabolizmu aminokiselina koje izgrađuju keratin, najzastupljeniji protein u strukturi naše kose.

Gvožđe, cink, selen, bakar, magnezijum, vitamine D, E i C – Pozitivno utiču na ciklus rasta dlake i metabolizam proteina.

autor: mr ph Iva Majstorović, objavljeno 17. decembra 2015

 

1. Lee LD, Baden HP. Chemistry and composition of the keratins. Int J Dermatol. 1975 Apr;14(3):161-71.

2. Yu J, Yu DW, Checkla DM, Freedberg IM, Bertolino AP. Human hair keratins. J Invest Dermatol. 1993 Jul;101(1 Suppl):56S-59S.

3. Baden HP. Biochemistry of hair protein. Clin Dermatol. 1988 Oct-Dec;6(4):22-5.

4. Pickart L. Improving Hair Growth with Skin Remodeling Copper Peptides. Cosmetics & Medicine 2004; (7); London’s Body Language: Dermatology Journal 2004;.

5. Science of Hair: Hair Growth Cycle & How Hair Works
http://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/hair-loss/science-hair

6. Aging changes in hair and nails – National Library of Medicine
https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/004005.htm

7. Secrets of human hair.
http://www.theguardian.com/uk/2004/may/27/sciencenews.research

8. Curly hair gene.
http://www.bio.davidson.edu/courses/genomics/2011/Piper/Background.html

9. Paus R; Cotsarelis G (August 1999). “The biology of hair follicles”
http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM199908123410706

10. USDA National Nutrient Database: Nutrients – Cystine (g)
http://ndb.nal.usda.gov/ndb/nutrients/report/nutrientsfrm?max=25&offset=0&totCount=0&nutrient1=507&nutrient2=&nutrient3=&subset=0&fg=&sort=c&measureby=m

11. Tosi A, Misciali C et al. Drug-induced hair loss and hair growth. Incidence, management and avoidance.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8018303

 

Eko B-BitEko B-Vit je dodatak ishrani u obliku film tableta, koji sadrži svih osam neophodnih vitamina B kompleksa. Možda se pitate zašto baš svih osam? Zato što, zahvaljujući sinergističkom dejstvu, jedino u tom sastavu ovi vitamini ostvaruju potpuni efekat – a to je učešće u brojnim metaboličkim procesima, kojima se iz unete hrane stvara energija neophodna za funkcionisanje svih tkiva. Bez dovoljne količine B vitamina ne bi bilo moguće odvijanje niza procesa od suštinskog značaja za naš organizam, kao što su recimo metabolizam proteina, masti ili šećera..